Hrvatski geografski glasnik

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts, Hrčak

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 84 (2)

Broj 84 (2) predstavlja tematski broj časopisa s cjelovitim tekstom radova izloženim na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji The 28th Colloquium of the Commission on the Sustainability of Rural Systems u okviru Međunarodne geografske unije, s temom Rural on the Move: Transitions, Transformations, Mobilities and Resistance. Gost-urednik broja je prof. dr. sc. Aleksandar Lukić, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek.

F. da Silva Machado: Širenje konceptualnih i praktičnih spoznaja o otpornosti malih poljoprivrednih gospodarstava u ruralnim područjima metropolitanske regije Rio de Janeiro u Brazilu

Ruralno-urbana složenost može se opaziti diljem metropolitanske regije Rio de Janeiro gdje način korištenja zemljišta te ekonomske i ekološke politike izazivaju sukobe. U tom je kontekstu poljoprivreda postala suprotstavljena drugim funkcijama i interesima, što je rezultiralo mozaikom raznolikoga korištenja zemljišta. Te ruralno-urbane interakcije također pružaju mogućnosti za razvoj različitih vrsta znanja koje omogućuju zajednicama da razviju otpornost uslijed prostornih promjena. Cilj je ovoga članka analizirati promjene u ruralnom prostoru i otpornost poljoprivrednika u istočnom dijelu metropolitanskoga područja Rija de Janeira na temelju istraživanja provedenih 2017. i 2018. godine. Rezultati pružaju korisne uvide za razumijevanje prirode ruralno-urbanih interakcija u ruralnim prostorima unutar metropolitanskoga područja koji bi, pak, mogli nadograditi politike za promicanje kvalitetnih lokalnih i regionalnih prehrambenih sustava i malih poljoprivrednih strategija.

A. M. de Souza Mello Bicalho, S. W. Hoefle: Što su autohtone i tradicionalne populacije? Relacijski pristup etničkim područjima i očuvanju okoliša u Brazilu

Ovaj članak istražuje kontradiktorni odnos između politike identiteta i očuvanja okoliša u Brazilu. Prvo se ispituje obrazloženje za uspostavljanje teritorija za etničke skupine u Brazilu koje su povijesno diskriminirane te se navode pravne definicije za takve tradicionalne populacije. Potom se etnografska i filozofska kritika esencijaliziranoga etničkog identiteta koristi za isticanje kako su tradicionalnost i očuvanje povezani s brazilskim politikama zaštite okoliša. Te su politike, pak, povezane s još jednim skupom kontradikcija u zapadnjačkoj biocentričnoj zaštiti koja (pogrešno) esencijalizira prirodu i isključuje ljudsku prisutnost iz rezervata. Rezultati istraživanja iz dviju udaljenih regija smještenih u kritičnim biomima za očuvanje u Brazilu sažeto su prikazani da bi se ilustrirale različite vrste kontradikcija između etničkih teritorija i očuvanja okoliša. Zaključno se predlaže relacijska istraživačka agenda kojom se izbjegavaju zamke esencijaliziranoga identiteta i prirode.

S. Svynarets, T. Leibert, L. Mrázová, R. Mikhaylov: Pristupi socijalnim inovacijama za potporu integraciji migranata izvan EU-a u ruralnoj srednjoj Europi: stečena iskustva i doneseni zaključci

Posljednjih godina mnoge ruralne regije Srednje Europe svjedoče velikom priljevu državljana trećih zemalja, čime se pretvaraju u nova migracijska odredišta. Većina tih regija nije bila spremna za ovu promjenu, a međunarodne migracije postale su vruća tema. Međutim, kako su negativne posljedice demografskih promjena sve izraženije u srednjoeuropskim ruralnim područjima, te bi regije trebale tražiti nove načine za poticanje integracije novopridošlih migranata. To se može učiniti uz pomoć „društvenih inovacija”. Ovaj rad pruža pregled literature o spomenutim temama te analizu rezultata projekta Arrival Regions (Interreg CENTRAL EUROPE) kojim je testirano devet različitih pristupa socijalnim inovacijama za podršku integraciji državljana trećih zemalja u ruralnim područjima Srednje Europe. Rezultati projekta potvrdili su da su pristupi socijalnim inovacijama učinkovit i za provedbu jednostavan način potpore integraciji državljana trećih zemalja koji žive u ruralnim područjima Srednje Europe.

I. Turk, N. Šimunić, D. Živić: Prometna dostupnost kao čimbenik negativnih demografskih procesa: studija slučaja Podgorja (hrvatske jadranske regije)

Podgorje se nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih regija Rijeke i Zadra. Unatoč središnjem položaju u geografskom kontekstu Jadranske Hrvatske Podgorje trpi vrlo negativne demografske procese i trendove jer je to područje slabe prometne dostupnosti.
Cilj je ovoga istraživačkog rada analizirati međuovisnost prometne dostupnosti Podgorja i susjednih glavnih regionalnih centara te negativne demografske procese i trendove koji su destabilizirali ovu regiju i pretvorili je u ruralnu periferiju Jadranske Hrvatske. Procesi litoralizacije i industrijalizacije obale Podgorja nisu uspjeli stvoriti preduvjete za razvoj funkcionalne mreže naselja, koja bi zauzvrat stvorila i zadržala potrebne funkcije te zadržala stanovništvo. Nepostojanje tih procesa dovelo je do demografskoga pada.