Author Archives: geografskiglasnik

Hrvatski geografski glasnik

HGG_2019_2_prijelom_korice.indd

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts, Hrčak

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 81 (2)

N. Tandarić, C. Watkins, C. D. Ives: Urbano planiranje u Hrvatskoj tijekom socijalističkoga režima

Gotovo pola stoljeća urbano planiranje u Hrvatskoj razvijalo se u okviru socijalističkoga režima. Ono je tijekom toga razdoblja uglavnom imalo ulogu rješavanja hitnih problema razvoja socijalističkoga režima vezanih za prostor i omogućavanja gospodarskoga rasta. Ovaj članak analizira urbano planiranje u Hrvatskoj između 1944. i 1991. godine kroz osam aspekata: opću zadaću planiranja u promatranoj etapi, zakonsku regulativu, odnos prema društvenom planiranju, političkoinstitucionalnu odgovornost, utjecaj urbanih planera na planersku praksu, provedbu planova, sudjelovanje javnosti i odnos prema okolišu. Analizirani su arhivski podatci i literatura o zakonodavstvu i praksi urbanoga, prostornoga i društvenoga planiranja u SR Hrvatskoj, uključujući planerske časopise Arhitekturu i Čovjek i prostor, kao i plansku legislativu iz socijalističkoga razdoblja. Definirano je pet razvojnih etapa kroz koje je urbano planiranje doživjelo decentralizaciju od federalne do razine općine (komune) te napredak glede sudjelovanja javnosti i razmatranja utjecaja na okoliš. Također je analiziran razvoj planskih alata nastalih tijekom socijalističkoga razdoblja, a koji su ostali u upotrebi do danas.

L. Šakaja, K. Bašić, R. Vuk, Z. Stiperski, A. Horvat: Pristupačnost Zagreba za korisnike motornih invalidskih kolica

Nepristupačnost gradskoga okoliša za osobe s invaliditetom jedna je od bitnih dimenzija njihove društvene diskriminacije. Ovaj rad istražuje fizičke prepreke s kojima se susreću korisnici motornih invalidskih kolica prilikom kretanja Zagrebom, u dijelovima gradskih četvrti Gornji grad – Medveščak, Donji grad i Trnje, ukupne površine 4,31 km2. U istraživanju je primijenjen participativni pristup pa su korisnici invalidskih kolica bili uključeni u terensko istraživanje tijekom kojega je procjenjivana prohodnost uličnih segmenata te su vrednovane i kartirane prepreke koje otežavaju ili onemogućuju kretanje. Na osnovi istraživanja izrađene su karte pristupačnosti te mrežno postavljena odgovarajuća interaktivna GIS karta. Rezultati su pokazali da u istraženom području osobe u motornim invalidskim kolicima ne mogu samostalno prijeći čak 22 % ukupne duljine pločnika i 16 % pješačkih prijelaza, a za svladavanje 19 % duljine pločnika i 9 % pješačkih prijelaza potrebna im je pomoć više od jedne osobe. Najčešće su prepreke neadekvatni pločnici, rubnjaci te stube.

A. Blaće: Promjene šumskoga pokrova na području Ravnih kotara u drugoj polovici 19. stoljeća

U ovom su radu istražene promjene šumskoga pokrova tijekom druge polovice 19. st. na području Ravnih kotara. Polazište čine podaci o površinama šuma i šumovitih pašnjaka iz 1849. na razini ravnokotarskih katastarskih općina prve sustavne franciskanske izmjere te površine šume iz revizije katastra iz 1900. U istraživanju je korišten GIS program ArcMap kojim su podaci vizualizirani te su provedene metode prostorne analize temeljem Moranova I i Getis-Ordova Gi* koeficijenta. Rezultati upućuju na male udjele šuma na razini katastarskih općina i Ravnih kotara u cjelini 1849. i povećanje šuma do početka 20. st. Povećanje šuma posljedica je brojnih odredaba i zakona o zaštiti šuma koje su u Dalmaciji stupile na snagu tijekom druge polovice 19. st. Prisutna je i statistički značajna pozitivna i negativna grupiranost vrijednosti šumskih površina u manjem broju susjednih katastarskih općina iz čega proizlazi da su promjene šumskoga pokrova rezultat uglavnom slučajnoga, a ne sustavnoga djelovanja pojedinih čimbenika.

A. Mehić, A. Memić: Metoda ocjene varijabilnosti za sociogeografske i obrazovne parametre

Ovaj rad uvodi metodu za ocjenu varijabilnosti pojedinih područja za određeno razdoblje. Zasnovana je na primjeni vektora koeficijenata varijacije sociogeografskih i obrazovnih parametara. Uvodi se mjera varijabilnosti koja podrazumijeva razlike u kvantitativnom ponašanju tih parametara. U upotrebi je i analiza k-means-grupiranja za dobivanje razreda sličnih regija. U radu se predstavlja novi opći način edukacije studenata o sličnostima i razlikama među regijama u određenom razdoblju za promatrane parametre. Metoda je primijenjena na Federaciju Bosne i Hercegovine koja je podijeljena na deset kantona i 79 općina. Rad se služi podatcima Federalnoga zavoda za statistiku. Ovom metodom otkrivene su goleme razlike u varijabilnosti sociogeografskih i obrazovnih parametara definiranih u ovom radu. Ustanovljeni su pozitivni sociogeografski i obrazovni parametri za 15 općina i izrazito negativni za 12 općina Federacije Bosne i Hercegovine. Uvođenjem metode k-means-grupiranja bilo je moguće formirati 5 klasa općina u kojima su varijacijske mjere različite za svaku klasu. Evidentne su razlike između općina Sarajevske županije i urbanih općina poput Grada Zenice, Grada Tuzle i Grada Širokoga Brijega u odnosu na veći broj prostorno manjih općina i graničnih općina.