Hrvatski geografski glasnik

HGG2022-1_Naslovna

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts, Hrčak

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 83 (2)

I. Čanjevac, K. Pavlek, D. Orešić: Duljine tekućica u Hrvatskoj određene na temelju topografske karte mjerila 1 : 25 000

U ovome je radu prikazano metodološki konzistentno mjerenje duljina tekućica ukupne duljine 40 ili više kilometara na prostoru Republike Hrvatske. Mjerenje je obavljeno vektorizacijom toka na temelju topografske karte u mjerilu 1 : 25 000. Suvremene ortofoto-karte korištene su kao dodatni kartografski izvor za provjeru. U radu su objašnjeni pristupi određivanja početne i završne točke tekućica, odnosno izvora i ušća, te su navedene njihove prostorne koordinate. U slučaju ukupne duljine toka rezultati su pokazali da se 21 duljina izmjerena u radu razlikuje do 5 % od dostupnih službenih podataka. Značajne razlike zabilježene su na rijekama na kojima su provedeni opsežniji hidrotehnički zahvati kanaliziranja i promjene pružanja toka, na rijekama jadranskoga slijeva na kojima postoje metodološke razlike u određivanju točke ušća te na velikim nizinskim rijekama na kojima su česte promjene u tlocrtu korita zbog prirodne dinamike i hidrotehničkih zahvata. Ovim je istraživanjem također utvrđeno da je najdulja hrvatska tekućica, s izvorom, ušćem i objema obalama na prostoru Hrvatske, rijeka Karašica, s ukupnom duljinom od 148 km.

I. Martinić: Pregled klasifikacija i suvremenih istraživanja izvora u svijetu i Hrvatskoj

Zbog svoje važnosti izvori su bili predmet znanstvenih proučavanja već od kraja 17. stoljeća. Razvojem znanosti kroz 19., a posebno kroz 20. i 21. stoljeće, izvori su postali predmetom proučavanja različitih znanstvenih polja i grana. Rezultat raznolikih proučavanja izvora bogate su spoznaje o njihovim različitim obilježjima te razvoj brojnih klasifikacija. Temeljne klasifikacije nastale su početkom dvadesetoga stoljeća, a u posljednjih dvadesetak godina javlja se potreba i želja znanstvenika za interdisciplinarnim istraživanjima i klasifikacijama izvora. Međutim, danas još ne postoji ni međunarodno prihvaćena interdisciplinarna klasifikacija ni baza podataka izvora koje bi olakšale usporedbu dosad istraženih obilježja izvora i korištenje istraživanjem dobivenih podataka. U Hrvatskoj se uglavnom istražuju i klasificiraju vodom bogati krški izvori, koji čine atraktivne pojave u prostoru, dok su nekrški izvori uglavnom manje istraživani. Cilj je ovoga rada predstaviti razvoj klasifikacija izvora kroz povijest, osvrnuti se na različitost pristupa istraživanjima koje su do njih dovele te predstaviti najznačajnija suvremena istraživanja izvora u svijetu i Hrvatskoj.

H. Šlezak: Socijalna distanca Roma: unutaretničke i regionalne razlike

Romi su nacionalna manjina prema kojoj se izražava ponajviša socijalna distanca. S ciljem dubljega razumijevanja socijalne strukture prostora Hrvatske nastanjenog Romima uz pomoć klasične Bogardusove skale na uzorku 203 pripadnika romske zajednice s područja Međimurske županije, Grada Zagreba i Primorsko-goranske županije istražena je razina socijalne distance Roma prema izabranim skupinama. Rezultati istraživanja upućuju na značajne razlike u iskazivanju socijalne distance između različitih subetničkih romskih skupina u Hrvatskoj. Zabilježene su velike regionalne razlike u iskazivanju socijalne distance između Roma nastanjenih u različitim dijelovima Hrvatske. Uočena je i znatna razina međusobne socijalne distance između dviju velikih subetničkih skupina Roma u Hrvatskoj, Roma Bajaša i ostalih Roma govornika romskoga jezika. Velike razlike zabilježene su i u socijalnoj distanci prema Hrvatima kao nositeljima većinskoga društva.

I. Šišak: Prometno-geografska analiza sustava javnog prijevoza: studija slučaja Gradske četvrti Sesvete te općina Gornja Stubica i Marija Bistrica

Javni prijevoz jedna je od temeljnih društvenih usluga koja izravno utječe na prostorni razvoj. Da bi se osigurala visoka razina funkcionalnosti i održivosti sustava javnoga prijevoza te da bi se on koristio kao mjera za postizanje uravnoteženoga prostornog razvoja, potrebno je stvoriti kvalitetan planski okvir za njegov razvoj. U radu se analiziraju rasprostranjenost i obilježja funkcionalnosti sustava javnoga prijevoza u sjeveroistočnom dijelu Urbane aglomeracije Zagreb, na teritoriju zagrebačke Gradske četvrti Sesvete te općina Gornja Stubica i Marija Bistrica u Krapinskozagorskoj županiji. Cilj je rada dvostruk: analizirati sustav javnoga autobusnog i željezničkog prijevoza toga područja, koristeći se podatcima o relevantnim prometnim, demografskim i funkcionalnim obilježjima prostora te na temelju analize izraditi tipologiju naselja istraživanoga područja prema kvaliteti javnoga prijevoza. Na temelju dobivenih rezultata u diskusiji se iznose potencijalne mjere razvoja javnoga prijevoza u istraživanom području s implikacijom na cijelu Urbanu aglomeraciju Zagreb. Analiza i tipologija uputile su na značajno veću dostupnost i kvalitetu javnoga prijevoza u južnom dijelu istraživanoga područja, u naselju Sesvete i naseljima njegove neposredne okolice te na slabu frekventnost i dostupnost javnoga prijevoza u većini naselja općina Gornja Stubica i Marija Bistrica.