Hrvatski geografski glasnik

HGG2018_2_Naslovna

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 80 (2)

H. Heštera, M. Pahernik: Fizičko-geografski čimbenici terenske prohodnosti vojnih vozila prema metodologijama zapadnoga svijeta

U ovom se radu analizira postojeće stanje, ograničenja i mogućnosti istraživanja fizičko-geografskih čimbenika u kontekstu terenske prohodnosti vojnih vozila u svrhu potpore procesa donošenja vojnih odluka prilikom planiranja pokreta vojnih snaga. Rad prikazuje do sada korištene tipove modela, metodologije i načine prikaza rezultata utjecaja fizičko-geografskih čimbenika na pokretljivost vozila. Provedena istraživanja pokazala su da je u dosadašnjim istraživanjima najčešće korišten parametar nagib padina, potom fizičke osobine tla, hrapavost površine vodotoci, tipovi vegetacije i klimatsko-meteorološki uvjeti. Kvaliteta rezultata dosadašnjih istraživanja određena je kvalitetom i točnošću ulaznih podataka te primjenjivanim metodama korištenima u modelima. U novijim istraživanjima geografski informacijski sustav (GIS) autorima omogućuje sjedinjavanje cjelokupne problematike utvrđivanja terenske prohodnosti vozila jer objedinjuje sve mogućnosti na jedinstvenoj platformi.

Z. Braičić, J. Lončar: Prostorna koncentracija i regionalna raspodjela gospodarskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj

U radu se analizira prostorna koncentracija gospodarskih djelatnosti/sektora u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2009. – 2016. U tu su svrhu primijenjena apsolutna i relativna mjerila prostorne koncentracije – Hirfindahl-Hirschmanov indeks i varijante Ginijeva koeficijenta koncentracije (Ginijev koeficijent, prostorni Ginijev koeficijent i lokacijski Ginijev koeficijent). Kao osnova za njihov izračun poslužili su podaci o broju zaposlenih po županijama. Rezultati su pokazali da su prostorno najviše koncentrirane djelatnosti tercijarnoga sektora, osobito djelatnost informacija i komunikacija. Pojedine su djelatnosti visoko koncentrirane isključivo u Gradu Zagrebu, dok su neke, osim u glavnom gradu, visoko koncentrirane i u pojedinim primorskim županijama. Najravnomjerniji prostorni raspored ima djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Kod većine djelatnosti nije zabilježena značajnija promjena stupnja prostorne koncentracije između 2009. i 2016. godine.

N. Dragić, D. Njegač, I. Šulc: Opskrbljenost centralnim funkcijama stanovništva novogradiškog kraja

U radu se istražuju centralne funkcije naselja u novogradiškom kraju i gravitacija stanovništva prema gradovima izvan toga prostora radi zadovoljavanja osnovnih potreba. Centralne funkcije određene su na temelju desk-metoda i terenskoga istraživanja, a obuhvatile su funkciju obrazovanja, zdravstva, opskrbe, telekomunikacija i uprave. Gravitacijska usmjerenost stanovništva utvrđena je na temelju anketnoga istraživanja na reprezentativnom uzorku lokalnoga stanovništva, zasebno za funkcije obrazovanja, zdravstva, opskrbe i kulture. Istraživanje je pokazalo nedovoljnu funkcionalnu opremljenost Nove Gradiške i cijeloga promatranog prostora zbog čega većina stanovništva povremeno ili redovito cirkulira u druge centre, ponajprije u Slavonski Brod i Zagreb, čiji se gravitacijski domet i privlačna snaga preklapaju na ovom prostoru unatoč razlici u udaljenosti. Anketno istraživanje pokazalo je da problem čak nije ni u broju i vrsti funkcija, nego u njihovoj kvaliteti zbog čega dio ispitanika preferira odlazak u Zagreb jer tamošnje usluge drži kvalitetnijima.

Š. Nejašmić, P. Radeljak Kaufmann, A. Lukić: Potencijali hrvatske krške periferije iz perspektive studenata Sveučilišta u Zagrebu

Snažno gospodarsko i demografsko zaostajanje dulje je vrijeme jedno od temeljnih razvojnih obilježja perifernih krških područja Hrvatske. Zbog spomenutih obilježja glavni je cilj rada istražiti stavove studenata Sveučilišta u Zagrebu o razvojnim potencijalima tih krajeva. Anketnim upitnikom na kvotnom uzorku od 490 studenata Sveučilišta u Zagrebu ispitivana je spremnost ispitanika za povratak ili preseljenje u te krajeve, kao i veza između iskazane spremnosti i njihove osobne povezanosti s tim krajevima rođenjem ili porijeklom. Također su identificirane gospodarske djelatnosti i nositelji razvoja koje ispitanici smatraju ključnima u procesu revitalizacije problemskih krških područja. Naposljetku su analizirana predviđanja ispitanika povezana s budućim razvojem tih krajeva. Rezultati upućuju na višeslojno poimanje prostora. Utvrđena je niska razina spremnosti ispitanika za povratak ili useljenje u navedena područja, pri čemu su ispitanici koji su za ove krajeve vezani mjestom rođenja ili porijekla značajno više razmišljali o povratku ili preseljenju. Kao gospodarske djelatnosti ključne za revitalizaciju ispitanici su izdvojili ruralni turizam i ekološku poljoprivredu, a kao najprihvatljivije nositelje razvoja jedinice regionalne samouprave i središnju državnu vlast. Također, ispitanici prevladavajuće negativno predviđaju budućnost hrvatskih perifernih krških krajeva.

R. Slunjski: Turistička valorizacija nepokretne materijalne kulturne baštine u Međimurju

Kulturna baština važan je element prezentacije prostora, nositelj identiteta određene ljudske zajednice te jedan od najvažnijih resursa kulturnoga turizma koji osmišljenom turističkom valorizacijom može postati pokretač razvoja područja. Istraživanje kulturne baštine u kontekstu kulturnoga turizma novijega je datuma u Hrvatskoj, jednako kao i pojava kulturnoga turizma koji je posljednjih dvadesetak godina postao globalni fenomen.
Cilj je istraživanja analiza stavova turista, izletnika i direktora međimurskih turističkih zajednica o potencijalu i valorizaciji nepokretne kulturne baštine u Međimurju radi identificiranja najvažnijih kulturnobaštinskih objekata i njihove što uspješnije turističke valorizacije. Stavovi turista i izletnika ispitani su anketnim upitnikom, a stavovi direktora turističkih zajednica dubinskim intervjuom.
Istraživanje je pokazalo da turisti nisu dovoljno upoznati s kulturnom baštinom Međimurja, da ona ima dobar turistički potencijal koji nije dovoljno iskorišten, da u Međimurju postoji nekoliko objekata kulturne baštine koji su uključeni u turističku ponudu, ali da većina baštinskih objekata još uvijek nije turistički valorizirana.

Advertisements