Hrvatski geografski glasnik

HGG2019-1_Cover

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts, Hrčak

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 81 (1)

J. Veselić Bruvo, M. Jakovčić: Strateški gradski projekti kao alat u strategijskom planiranju: pregled pojmova i modela

Novi razvojni procesi u gradovima rezultiraju i potrebom za novim oblicima urbanog upravljanja. Tradicionalno (sektorsko) prostorno planiranje usmjereno na lokaciju, intenzitet, oblik i uravnoteženi razvoj, kojem nedostaje aspekt aktivnog poticanja i sinergije s drugim politikama, prepušta svoje mjesto strateškom prostornom planiranju. Strateško prostorno planiranje je proces velikog broja dionika koji kroz dugoročnu viziju, aktivnosti i sredstva za provedbu utemeljuju oblik i okvir transformacije strateški ključnih područja i usredotočuje se na odluke, aktivnosti, praćenje i vrednovanje rezultata.

Strateški gradski projekti pri tome se nameću kao logičan alat koji nudi mogućnost integracije ekonomskih, društvenih i okolišnih dimenzija urbanističkog planiranja, programiranja i izgradnje te koji sveobuhvatnim usmjerenim aktivnostima obnove ili novom gradnjom nastoji utjecati na prostornu, funkcionalnu, socijalnu i morfološku strukturu grada. Cilj je ovog rada upozoriti na nepostojanje jedinstvene definicije pojma strateškoga gradskog projekta, uputiti na funkcionalne sličnosti i razlike u postojećim pojmovima: flagship projekt, megaprojekt, strateški projekt i strateški gradski (razvojni) projekt velikog mjerila kao najčešće korištene pojmove te prikazati njihove različite modele realizacije – modele urbane obnove/regeneracije i modela nove gradnje/regulacije.

T. Jogun, A. Lukić, M. Gašparović: Simulacijski model promjena zemljišnog pokrova u postsocijalističkom perifernom ruralnom području: Požeško-slavonska županija, Hrvatska

Simulacijsko modeliranje korisna je metoda za objašnjavanje i projekciju promjena načina korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova, koje su u osnovi povezane sa širim društvenim i prirodnim elementima. Značajne promjene zemljišnog pokrova, pretežito napuštanje zemljišta, dogodile su se u perifernim ruralnim područjima diljem Središnje i Istočne Europe nakon raspada socijalizma. Jedno je takvo područje Požeško-slavonska županija u Hrvatskoj, za koju su modelirane promjene zemljišnog pokrova od 1985. do 2027. godine. Prevladavajuća promjena od 1985. do 2013. bila je sekundarna sukcesija. Simulacijski model budućih promjena zemljišnog pokrova temeljen je na ćelijskim automatima i umjetnim neuronskim mrežama i realiziran u dodatku MOLUSCE za QGIS. Validacija testnih modela pokazala je da su oni točnije predviđali kvantitetu (bolje od lokacija) promjena te da je naknadna kombinacija individualnih rezultata simulacija nešto poboljšala njihovo podudaranje s referentnim podatcima. Konačni je model predvidio da bi šume mogle pokrivati više od 60 % cijelog područja do 2027. ako se trenutni negativni demografski i ekonomski trendovi nastave u budućnosti.

M. Koderman, M. Pavlič: Vikendice u slovenskim Alpama s posebnim naglaskom na općinu Bovec

Proteklih su desetljeća vikendice uzrokovale značajne transformacije u morfologiji tradicionalnih seoskih naselja u mnogim planinskim područjima. Te su promjene osobito vidljive u naglašenoj koncentraciji vikendica u formi kuća u ponekim naseljima, a mogu se javljati i u obliku višestambenih apartmanskih zgrada za odmor i rekreaciju. U ovom se radu analizira prostorni razvoj registriranih vikendica u slovenskoj općini Bovec, pridonoseći tako razumijevanju specifičnosti toga fenomena u širem alpskom području, ali i u drugim planinskim regijama. Autori proučavaju odabrana obilježja stambenoga fonda vikendica u općini (lokaciju, vrijeme izgradnje, intenzitet fenomena vikendaštva) i prezentiraju podatke pomoću detaljnih kartografskih prikaza. Analizirani podaci dobiveni su iz statističkih popisa stanovništva i Katastra nekretnina iz Geodetske uprave Republike Slovenije.

A. Perinić Lewis, M. Zajc Petranović, T. Carić, V. Pribačić Ambrožić, D. Karelović, S. Janković, S. Missoni: Sociodemografski profil sudionica u Kohortnoj studiji rođenih na istočnojadranskim otocima (CRIBS)

U radu je predstavljen sociodemografski profil sudionica u Kohortnoj studiji rođenih na istočnojadranskim otocima (CRIBS), prvoj longitudinalnoj studiji u Hrvatskoj koja prati trudnice i njihovu djecu do navršene dvije godine života. Uzorak čini 286 trudnica (145 s otoka Brača i Hvara te 141 trudnica s kopna). Cilj je ove studije: 1) opisati glavna obilježja CRIBS uzorka, 2) usporediti uzorak s općom hrvatskom populacijom, 3) analizirati razlike među sudionicama u projektu CRIBS s obzirom na mjesto stanovanja (otoci vs. kopno) i tip obitelji u kojoj žive (nuklearna vs. proširena obitelj). U usporedbi s ženama s kopna otočanke su češće višerotkinje i češće završavaju samo srednju školu, dok većina žena na kopnu ima fakultetsko obrazovanje. Prevladavanje različitih tipova obitelji značajno se razlikuje između otoka i kopna, otočanke žive u proširenim obiteljima i imaju niže prosječne prihode kućanstava.

Advertisements