Hrvatski geografski glasnik

HGG_2016_1_prijelom_korice.indd

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: CAB Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, Georef, Scopus, SAGE Urban Studies Abstracts

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 78 (1)

M. Plantak, I. Čanjevac, I. Vidaković: Morfološko stanje tekućica u poriječju Ilove

Poriječje rijeke Ilove u Središnjoj Hrvatskoj pod znatnim je antropogenim utjecajem zbog brojnih hidrotehničkih radova, izgradnje kanalâ i ribnjakâ. Do sada u poriječju Ilove nisu istraživane posljedice izgradnje tih hidrotehničkih objekata i uređenja vodotokâ na njihovu hidromorfologiju. Nakon povijesnog pregleda značajnijih hidrotehničkih radova u radu su prikazani rezultati istraživanja morfoloških značajki vodotokâ u poriječju Ilove prema smjernicama Okvirne direktive EU-a o vodama i Metodologije monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških pokazatelja Hrvatskih voda.

Analizirana su ukupno 534 km vodotokâ i određeno je 48 vodnih tijela za koja je utvrđeno morfološko stanje. Ukupno 38,5 % duljine vodotokâ, odnosno 21 vodno tijelo u poriječju Ilove, ne zadovoljava ciljeve prema Okvirnoj direktivi EU-a o vodama jer je dobilo ocjenu umjereno promijenjeno, loše ili vrlo loše morfološko stanje. Zabrinjavajuće je da su loše ocjene, uz dionice u naselju i oko njega, dobile i mnoge dionice izvan naselja.

K. Polajnar Horvat: Segmentacija stanovnika Ljubljane s obzirom na njihov odnos prema okolišu

Životnim stilom koji karakteriziraju sve veće materijalne potrebe i antropocentrički svjetonazor ljudi štetno utječu na okoliš te ga radikalno transformiraju. Budući da njihove djelatnosti značajno degradiraju okoliš, njihov mentalitet, svijest i ponašanje ključni su čimbenici koji utječu na povećanje ili smanjenje pritiska na okoliš. Iako se doima da ljudi koji žive u određenoj sredini imaju sličan životni stil, oni nisu homogena skupina s obzirom na razinu ekološke svijesti i prihvatljivog ponašanja prema okolišu. Ispitanici su grupirani prema karakteristikama, primjenom klaster analize, s obzirom na ispitane stavove i norme, percipiranu kontrolu ponašanja i vrijednosti te namjeru i samo ponašanje. Raspoređeni su u pet skupina: 1) skupinu „deklarativnih”, koja obuhvaća gotovo trećinu ispitanika, 2) skupinu „aktivnih”, koja uključuje petinu, 3) skupinu „štedljivih”, koja obuhvaća petinu, 4) skupinu „pasivnih”, koja uključuje skoro petinu i 5) skupinu „ravnodušnih”, koja obuhvaća desetinu ispitanika.

P. Radeljak Kaufmann: Metoda scenarija u istraživanju i planiranju prostora

Radi analize oblika scenarija koji su značajni za istraživanje i planiranje prostora te načina na koji se metoda scenarija upotrebljava u tom kontekstu na pojedinim prostornim razinama proveden je opsežan pregled literature vezane uz tipologije i primjere upotrebe metode scenarija. Prema prostornom i vremenskom okviru, svrsi i postupku izrade scenarija te izrađenim scenarijima, pobliže je analizirano jedanaest odabranih scenarijskih studija u europskim državama te devet studija u drugim svjetskim državama, opisanih u akademskim radovima. Na temelju analize tipologija scenarija izdvojeni su: a) eksplorativni, deskriptivni, prognozirajući – normativni, anticipativni, retrognozirajući scenariji, b) kvalitativni – kvantitativni, c) stručni – participativni, d) osnovni – upravljački scenariji i e) ostali tipovi scenarija. Analiza odabranih primjera upotrebe metode scenarija pokazala je posebno: prisutnost scenarija u različitim svjetskim državama i na različitim prostornim razinama, relevantnost u vrednovanju varijanti mogućega budućeg razvoja te postavljanju temelja strategija i specifičnih mjera planiranja i upravljanja, povezanost metode s integralnim pristupom prostornom razvoju, ali i regionalno i lokalno specifičnim temama te ulogu scenarija kao poveznice istraživanja u okviru znanosti o okolišu i prostornog planiranja.

S. Gašparović: Teorijske postavke prometne marginaliziranosti

Rad se bavi problematikom prometne marginaliziranosti s ciljem opsežnijeg prikaza teorijskih postavki prometne marginaliziranosti kao doprinosa boljem razumijevanju navedene problematike i budućim istraživanjima u okviru prometne geografije i prometnog planiranja. Prometna marginaliziranost označuje pojavu koja može zahvatiti i ljude i prostore, a javlja se ako su mobilnost i dostupnost otežane, ograničene ili onemogućene. Na temelju ekstenzivnog prikupljanja i proučavanja relevantne znanstvene i stručne literature u prvom se dijelu rada predstavljaju definicije prometne marginaliziranosti, nakon toga se prikazuju razni aspekti utjecaja prometne marginaliziranosti na prostor i društvo, dok se na kraju rada opisuju posljedice prometne marginaliziranosti. Prometna marginaliziranost može dovesti i do socijalne isključenosti te bi zbog toga morala postati sastavni dio socijalne politike i prometnog planiranja.

N. Vojnović: Terenska istraživanja u metodološkom sustavu turističke geografije

U radu se razmatraju terenska istraživanja kao složena metoda u metodološkom sustavu turističke geografije, znanstvene discipline društvene geografije. Turizam, koji je geografski fenomen, istražuje se kao složen dinamički sustav u stalnim mijenama i transformacijama. Složenost turizma proistječe iz njegovih prostornih, društveno-ekonomskih, političkih, kulturnih, psiholoških, povijesnih, administrativnih, pravnih, organizacijskih i drugih sastavnica koje se u geografskom prostoru isprepleću, nadopunjavaju i suprotstavljaju preobražavajući kulturni krajolik turističke regije. U radu se izdvajaju temeljna obilježja terenskih istraživanja: složenost, sveobuhvatnost, temeljitost te upotreba triangulacijskih postupaka i metoda. Predlažu se triangulacijske metode i postupci poput metode promatranja, individualnog intervjuiranja i fokus-grupa, anketiranja, terenskog skiciranja i kartiranja, fotografskog snimanja i videosnimanja te sudioničkog promatranja. Nadalje, izdvajaju se i objašnjavaju tri osnovne etape terenskih istraživanja: pripremna, provedbena i završna. Predlaže se vrednovanje studentskih postignuća na preddiplomskome, diplomskom i doktorskom studiju geografije provedbom praktičnih terenskih ispita s ciljem jačanja kompetencija u istraživačkim i aplikativnim radovima i projektima.

T. Pejaković: Biološki sastav i starenje stanovništva Vukovarsko-srijemske županije 1961.-2011. godine

Rad se bavi proučavanjem promjene biološkog sastava stanovništva Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 1961. do 2011. godine. Podrobno se analiziraju promjene sastava stanovništva prema dobi i spolu, kao i starenje stanovništva. Obrađeni su analitički pokazatelji dobnog sastava stanovništva te je predočen stupanj ostarjelosti stanovništva do razine naselja. Uspoređuje se Vukovarsko-srijemska županija s Republikom Hrvatskom te se proučavaju razlike u biološkom sastavu gradskih i ostalih naselja u županiji. Razmatraju se i analiziraju uzroci, posljedice i značajke promjena do kojih je došlo u ovom pedesetogodišnjem razdoblju. Zaključuje se da skori i brzi demografski i opći društveno-gospodarski oporavak ovog dijela Hrvatske nije moguć bez povećanja rodnosti (koje bi trebalo potaknuti pomlađivanje dobnog sastava), doseljavanja stanovništva, razvoja gospodarstva i zaposlenja mladih radi zaustavljanja njihova masovnijeg iseljavanja.