Hrvatski geografski glasnik

naslovna_HGG2018-1

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 80 (1)

K. Radeva, N. Nikolova, M. Gera: Procjena hidrometeorološke suše u Dunavskoj ravnici u Bugarskoj

Svrha ovoga rada procjena je pojava hidrometeorološke suše na području Dunavske ravnice u sjevernoj Bugarskoj. Sušu kao elementarnu nepogodu najbolje karakteriziraju višestruki klimatski i hidrološki parametri. U ovom se radu meteorološka suša analizira standardiziranim oborinskim indeksom (engl. Standardized Precipitation Index – SPI), a hidrološka suša definirana je indeksom protoka (engl. Streamflow Drought Index – SDI). Oba su indeksa izračunata za vremensko razdoblje od 6 i 12 mjeseci u razdoblju od 1993. do 2009. godine. Buduća vjerojatnost pojave suše analizirana je za dva razdoblja: 2021. – 2050. i 2051. – 2080. prilagodbom podataka iz regionalnoga modela KNMI. Rezultati temeljeni na standardiziranom oborinskom indeksu (SPI) i indeksu protoka (SDI) pokazali su da je tijekom razdoblja istraživanja sva promatrana područja pogodila blaga do umjerena suša. Tijekom druge polovine 21. stoljeća očekuje se povećanje učestalosti pojave umjerenih suša.

N. Tandarić, M. Ćosić, N. Buzjak, N. Bočić, V. Dubovečak, I. Lacković, I. Zastavniković, D. Tomić: Fizičkogeografska analiza i geoekološko vrednovanje potencijalno zaštićenog područja – primjer doline Kupčine

U Prostornom planu Zagrebačke županije središnji dio doline rječice Kupčine na popisu je prirodnih vrijednosti evidentiranih i predloženih za proglašenje zaštićenim područjem u kategoriji značajnoga krajobraza. Kako se proglašenje zaštićenih područja obavlja temeljem kriterija koji nisu precizno definirani, cilj je rada izraditi prijedlog metodologije istraživanja fizičkogeografskih i geoekoloških obilježja krajobraza u svrhu izrade stručne podloge za zaštitu i održivo korištenje. S obzirom na to da se radi o agrarnom krajobrazu u kojem jedinu prirodnu zonu predstavlja uska riparijska zona uz korito Kupčine, analizirani su podaci o geomorfološkim, pedološkim i klimatskim obilježjima, vodnim resursima i korištenju zemljišta u svrhu izrade geoekološke baze podataka. Ona je korištena za procjenu pogodnosti zemljišta za agrarno korištenje kao dominirajući krajobrazni element. Za procjenu je korištena modificirana metoda relativnoga vrednovanja zemljišta, a rezultati su u konačnoj geoekološkoj sintezi doprinijeli zaključku da je za zaštitu u kategoriji značajnoga krajobraza prikladan samo uži dio riparijske zone rijeke Kupčine.

M. Pokupić, M. Varga, T. Bašić: Modeli geomorfometrijskih parametara i drenažnih mreža za prostor Republike Hrvatske

Modeli geomorfometrijskih parametara i drenažne mreže imaju široku primjenu u mnogim znanstvenim i civilnim granama i aktivnostima. Izrađuju se iz podataka o Zemljinoj površini koji su najčešće objavljeni u obliku digitalnih modela reljefa (DMR).
Glavni je cilj ovoga rada izraditi modele nagiba, smjera nagiba i drenažnih mreža za kontinentalno područje Republike Hrvatske korištenjem najdetaljnijega globalnog digitalnog modela reljefa. Izrađeni modeli su opisani, uspoređeni i analizirani te daju uvid u morfološke oblike i strukture topografske površine. Kvaliteta modela provjerena je na postojećim neovisnim podacima. Osim toga, s obzirom na to da su modeli izrađeni korištenjem različitih globalnih digitalnih modela reljefa, analizirane su razlike između izlaznih modela. Modeli drenažne mreže dodatno su analizirani ovisno o korištenim algoritmima (jednosmjerni i višesmjerni protok) i graničnim vrijednostima. Analiza osjetljivosti i utjecaja ulaznih parametara i modela na izrađene modele bit će korisna za izradu pouzdanijih budućih modela drenažnih mreža za druga lokalna i regionalna područja.

I. Lajić, A. Malnar, R. Mišetić: Predmigracijsko raspoloženje maturanata četiriju najvećih hrvatskih gradova

U ovom radu analizirano je predmigracijsko raspoloženje među maturantima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku temeljem rezultata empirijskoga istraživanja provedenog tijekom 2014. godine. Reprezentativan uzorak od ukupno 1830 učenika (844 učenika i 986 učenica) sastavljen je primjenom modela probabilističkoga dvoetapnog klasterskog uzorkovanja uz stratifikaciju prema tipu škole i gradu u kojem se škola nalazi, a podaci su obrađeni u statističkom analitičkom programu SPSS 20. Prosječna dob ispitanika je 18,85 godina, strukovne škole je pohađalo 54,6 % a gimnazije 45,4 % učenika. Istraživanje je pokazalo da gotovo polovina učenika ima namjeru otići iz Hrvatske radi nastavka obrazovanja ili traženja zaposlenja. U odnosu na predmigracijsko raspoloženje maturanata utvrđena je statistički značajna razlika prema spolu učenika, tipu škole koju pohađaju i gradovima u kojima žive. Nadalje, utvrđena je korelacija između socioekonomskoga statusa i cjelovitosti obitelji te religioznosti učenika s nižim predmigracijskim raspoloženjem.

P. Kurečić: Inicijativa triju mora: geografske odrednice, geopolitička utemeljenja i budući izazovi

Inicijativa triju mora (Baltičko, Jadransko i Crno more) izvorno je zamišljena kao geopolitički savez država članica NATO-a i EU-a iz „Nove Europe”, kao poveznica Baltičkoga i Jadranskoga mora, od Estonije do Hrvatske. Države članice, osim Austrije, imaju zajedničke nazivnike: komunističku prošlost i članstvo u NATO-u koje je prethodilo članstvu u EUu. Ideja podsjeća na geopolitičku ideju Intermariuma, zamišljenog kao federacija neovisnih država srednje i istočne Europe, uglavnom zasnovana na načelu etniciteta. Današnji je smisao Inicijative zadržavanje utjecaja Rusije i izvlačenje država smještenih između NATO-a odnosno EU-a i Rusije iz sfere ruskoga utjecaja. Postkomunističke članice NATO-a i EU-a priklanjaju se SAD-u i doživljavaju NATO kao jamca vlastite sigurnosti. Inicijativa triju mora geopolitički je klin između Bruxellesa i Moskve, odnosno, u geopolitičkom i povijesnom smislu, između Njemačke i Rusije.

Advertisements