Hrvatski geografski glasnik

HGG2020-2_Naslovna

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts, Hrčak

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 82 (2)

N. Bočić: Geomorfologija krša na području Oštarije–Tounj i njezin značaj u geomorfološkoj evoluciji šireg područja

Područje Oštarije–Tounj nalazi se na kontaktu dviju velikih geomorfoloških cjelina: Ogulinsko-plaščanske zavale i Unsko-koranske zaravni, uz sjevernu granicu dinarskoga krša u Hrvatskoj. Radi se o izrazito okršenom terenu s brojnim površinskim i podzemnim krškim oblicima. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi značajke krškoga reljefa te uvjete i procese njegova oblikovanja u svrhu sagledavanja interakcije dviju velikih cjelina prilikom njihova geomorfološkoga razvoja. Korištene su metode opće i specifične digitalne morfometrijske analize reljefa te geomorfološko kartiranje. U okviru morfogentskoga pristupa analizirani su morfostrukturni uvjeti okršavanja te prostorni raspored i značajke krških i fluviokrških reljefnih oblika. Utvrđeno je nekoliko suhih dolina koje upućuju na to da je ovaj prostor bio važan koridor površinskoga otjecanja iz područja Ogulinsko-plaščanske zavale prema Unsko-koranskoj zaravni. Tektonskim izdizanjem uske zone između ovih dviju cjelina nastao je orografski prag koji je onemogućio daljnje površinsko otjecanje te stvorio uvjete za razvoj podzemnih krških provodnika. U radu se daje i prijedlog modela morfogeneze Ogulinsko-plaščanske zavale sažetoga naziva „zaravnjavanje i zatvaranje”.

J. Faričić, T. Maretić, P. Levačić, Đ. Šinko-Depierris: Hrvatski otoci na kartama u Velikom izolaru i peljaru Andréa Theveta

Francuski kraljevski kozmograf André Thevet napisao je mnoga djela među kojima i Le Grande Insulaire et Pilotage. U drugom svesku toga izolara i peljara (plovidbenoga priručnika) priređenog u rukopisu 1586. opisani su hrvatska obala i otoci, a njegov su sastavni dio i karte Krka, Paga, Ugljana i Pašmana, Čiova, Brača, Hvara i Korčule. Ta su Thevetova ostvarenja posve nepoznata u hrvatskoj znanstvenoj literaturi. Predmet su ovoga članka Thevetove karte na kojima su prikazani hrvatski otoci. Njihov je geografski sadržaj uspoređen s kartama objavljenima u drugoj polovini 16. st. u izolarima Giovannija Francesca Camocia (1571.), Antonija Milla (1582.) i Giuseppea Rosaccia (1598.). Istraživanjem je utvrđeno da su Thevetove karte u pogledu izgleda obalne crte i prikazanih geografskih objekata posve različite od karata koje su izradili njegovi suvremenici. Thevetove su karte odraz autorovih osobnih kompetencija, ponajprije geografskih spoznaja i primijenjenih metoda prikupljanja, obrade i kartografske vizualizacije prostornih podataka, a istodobno su i zorno svjedočanstvo o francuskom uvidu u geografsku stvarnost istočne obale Jadrana u razdoblju renesanse.

I. Matković, M. Jakovčić: Prenamjena i održivo korištenje napuštenih vojnih prostora u Urbanoj aglomeraciji Zagreb

U radu se daje pregled stanja napuštenih vojnih prostora na području Urbane aglomeracije Zagreb, temeljen na provedenom kartiranju napuštenih vojnih prostora, kojem su prethodili pregled službenih digitalnih orto-foto karata, podataka Katastra nekretnina i prostornih planova, kao i konzultacije sa zavodima za prostorno uređenje županija čiji su dijelovi uključeni u aglomeraciju. Potom se analiziraju dosadašnje prakse prenamjene vojnih brownfielda i optimalni načini njihova budućega korištenja u ovisnosti o njihovu specifičnom položaju u urbanoj aglomeraciji na temelju istraživanja koje je uključivalo polustrukturirane intervjue s ključnim dionicima regeneracije brownfielda u Urbanoj aglomeraciji Zagreb.

N. Vojnović: Potencijali razvoja memorijalnog turizma u Istri (Hrvatska)

U ovom su radu analizirane geografske značajke i potencijali razvoja memorijalnoga turizma u hrvatskoj turističkoj regiji Istra. U prošlom stoljeću Istra je prolazila kroz nekoliko političkih i socioekonomskih prekretnica s dalekosežnim posljedicama za njezin cjelokupni razvoj. Povijesne prijelomnice u Istri u 20. stoljeću najvećim su dijelom obilježene oružanim sukobima praćenim pojedinačnim i masovnim ljudskim žrtvama, progonima i terorom nad stanovništvom. Posjećivanje mjesta takvih tragičnih događaja motiv su putovanja u memorijalnom turizmu. Cilj istraživanja jest utvrditi geografski raspored potencijalnih lokaliteta u Istri pogodnih za razvoj memorijalnoga turizma. Dodatni je cilj predložiti tematske rute memorijalnoga turizma na područjima istarskih gradova i općina. Svrha je istraživanja pružiti geografski doprinos znanstvenom vrednovanju memorijalnoga turizma u hrvatskim turističkim regijama, uz prijedloge mjera za planiranje razvoja ovoga oblika turizma.

H. Grofelnik: Procjena prihvatljivog turističkog prihvatnog kapaciteta plaža u normalnim uvjetima i u uvjetima pandemije COVID-19 – studija slučaja Grada Malog Lošinja

Rad prikazuje procjenu prihvatljive turističke kupališne opterećenosti s obzirom na fizički, realni i efektivni prihvatni kapacitet morskih plaža. Na primjeru studije slučaja Grada Malog Lošinja (Hrvatska) rad razmatra prihvatni kapacitet plaža kategoriziranih prema svojim osnovnim obilježjima te prikazuje analizu opterećenosti plaža u realnim uvjetima turističke sezone 2018. i u tri hipotetska scenarija od kojih dva uključuju primjenu protuepidemijske mjera COVID-19. Osnovna hipoteza rada glasi kako je realni prihvatni kapacitet plaža na istraživanom prostoru u uvjetima uobičajene turističke kupališne sezone blizu gornjih granica opterećenosti te da prihvatni kapacitet plaža nije dovoljan pri sadašnjem broju korisnika ako se primjenjuju protuepidemijske preporuke. Cilj je rada pružiti mjerljive osnove za oblikovanje održivih prostornih planova i razvojnih politika u turizmu.

Sponsored Post Learn from the experts: Create a successful blog with our brand new courseThe WordPress.com Blog

WordPress.com is excited to announce our newest offering: a course just for beginning bloggers where you’ll learn everything you need to know about blogging from the most trusted experts in the industry. We have helped millions of blogs get up and running, we know what works, and we want you to to know everything we know. This course provides all the fundamental skills and inspiration you need to get your blog started, an interactive community forum, and content updated annually.