Hrvatski geografski glasnik

hgg_2016-2_naslovna

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: CAB Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, Georef, Scopus, SAGE Urban Studies Abstracts

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 78 (2)

D. Pejnović, P. Radeljak Kaufmann, A. Lukić: Razvoj i suvremena obilježja poljoprivrednoga zadrugarstva na prostoru Hrvatske

U radu je pobliže razmotreno pulsiranje razvoja hrvatskoga zadrugarstva tijekom više od 150 godina duge tradicije njegova djelovanja, recentni razvojni trendovi i prostorno diferencirana razvijenost u suvremenom razdoblju. Rezultati pokazuju da je, unatoč dugoj tradiciji, hrvatsko zadrugarstvo u recentnom razdoblju suočeno s nizom razvojnih problema. Temeljni je uzrok takva stanja neodgovarajuća pravna regulativa – neusklađenost zakona o zadrugama i suodnosnih zakona koji su relevantni za funkcioniranje zadružnoga poduzetništva, što se nepovoljno odražava na sve zadružne sektore, posebno na poljoprivredno zadrugarstvo kao njegov najrazvijeniji sektor. Rezultat je toga marginalan doprinos zadrugarstva gospodarsko-socijalnom razvoju demografski sve više destabiliziranih ruralnih područja države.

Z. Klarić: Geografski aspekti teritorijalnog ustroja Hrvatske i usporedba s drugim europskim zemljama

Rad se bavi usporedbom teritorijalnog ustroja Hrvatske s ustrojem u drugim europskim zemljama s naglaskom na geografskim aspektima, u prvom redu prostornom obuhvatu i broju stanovnika upravnih jedinica. U uvodnom se dijelu nakon pregleda recentnih radova na ovu temu daje analitički osvrt na aktualnu teritorijalnu podjelu na županije, gradove i općine te na nekadašnju podjelu na zajednice općina i tzv. „velike” općine. Slijedi pregled teritorijalnog ustroja u europskim zemljama i usporedba s Hrvatskom, s naglaskom na nužnost dovođenja teritorijalnog ustroja u vezu s veličinom i brojem stanovnika pojedine države. U zaključnom su dijelu rada prijedlozi administrativne podjele Hrvatske temeljeni na prostornoj distribuciji stanovništva i glavnih urbanih središta te najboljoj praksi u Europi.

D. Boban, K. Lončar: Geopolitičke posljedice rješavanja pravnog statusa Kaspijskog jezera: sigurnosni i energetski aspekti

Kaspijsko jezero najveća je vodom ispunjena depresija na svijetu. Prije raspada SSSR-a dijelile su ga samo dvije države, a nakon 1991. na njegovim obalama nalazi se pet država. Ovaj rad pokazuje da postoji uzročno-posljedični odnos između sukobljenih interesa država regije i svjetskih sila te regionalne nestabilnosti. Sukobljeni interesi prouzročili su nemogućnost postizanja dogovora o pravnom statusu jezera, doveli do militarizacije jezera te izazvali sukob oko iskorištavanja i transporta nafte i plina. Rješavanje dijela tih problema u najnovije vrijeme povećalo je stabilnost regije, ali je i izvedeno na takav način da je povećalo međunarodni utjecaj Rusije i spriječilo ulazak izvanjskih sila u regiju.

A. Vovk Korže, S. Špoljar: Obrazovni pristupi u regionalnoj geografiji: jugoistočna Azija – studija slučaja

U prošlosti je regionalna geografija imala veću važnost u sveučilišnim nastavnim programima geografije nego danas. Na nekim je slovenskim sveučilištima regionalna geografija Azije samo izborni predmet. To smatramo slabom točkom jer je Azija (a unatrag desetak godina osobito jugoistočna Azija) jedna od vodećih gospodarskih sila i najnastanjeniji kontinent, te bi geografi trebali biti upoznati s pojedinim njezinim regijama. Naš je cilj bio analizirati nastavni program geografije jugoistočne Azije i steći uvid u njegovu strukturu i metodogiju obrazovanja. U tu smo svrhu analizirali nastavne programe geografije i 27 materijala za učenje geografije jugoistočne Azije. Dodatni nam je cilj bio otkriti zahtijeva li regionalna geografija jugoistočne Azije inovativnije obrazovne pristupe s obzirom na to da mnogo geografa traži posao u tom dijelu svijeta. Otkrili smo da unatoč svakodnevnim vezama s jugoistočnom Azijom zbog mnoštva proizvoda i izvora energije iz toga dijela svijeta mi i dalje taj dio Azije ne uključujemo posve u poučavanje regionalne geografije.

N. Špeh, S. Piano: Potencijal prostornoga razvoja Škalskog i Velenjskog jezera

Istraživano područje dio je uskoga jezerskog područja Velenjskog i Škalskog jezera (sjeveroistočno subalpsko područje Slovenije) raznovrsnih potencijala koji omogućuju održiv razvoj.

Primarni je istraživački cilj bio načiniti digitalne kartografske materijale; prikazan je trenutačni način korištenja zemljišta (ažurirano u listopadu 2014. i veljači 2015.) te su s pomoću GIS-a oblikovane kategorije zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta. Zatim je provedena integrirana procjena vizualne i estetske kakvoće pejzaža, a nakon toga i anketno istraživanje.

Određen je raspon opcija za upotpunjavanje i poboljšanje postojećih prijedloga uporabe obale jezera, priobalnoga jezerskog pojasa te vodenih površina Škalskog i Velenjskog jezera. Neke su zamisli bile usklađene s održivim načinom korištenja – primjenom prirodnih koncepata, a neki su prijedlozi bili rezultat imaginativnoga trainstorminga. Naposljetku smo predložili scenarije prostornoga razvoja područja osmišljene prema modelima.