Hrvatski geografski glasnik

HGG2020-2_Naslovna

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts, Hrčak

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 83 (2)

J. Šetka, P. Radeljak Kaufmann, L. Valožić: Promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta u Donjoneretvanskom kraju od 1990. do 2020. godine

Promjene zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta rezultat su složene interakcije čovjeka i okoliša. U radu se analizira promjena zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta u Donjoneretvanskom kraju 1990. – 2020. godine. Promjene političkoga i ekonomskoga sustava početkom 1990-ih posredno su i neposredno utjecale na promjene u pejzažu. Obradom multispektralnih snimaka izrađeni su kartografski prikazi zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta za 1990., 2005. i 2020. godinu. Osnovni izvor podatka bile su multispektralne satelitske snimke Landsat 5, Landsat 7 i Landsat 8. Struktura zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta utvrđena je hibridnim pristupom, tj. kombinacijom nenadzirane i ručne (vizualne) klasifikacije. Vrednovanje točnosti klasifikacija odrađeno je s pomoću matrice konfuzije i kappa koeficijenta. Rezultati istraživanja pokazuju da je u navedenom razdoblju došlo do porasta udjela izgrađenih površina za gotovo 33 %. Poljoprivredne površine te šume i travnjaci također su zabilježili porast, dok je udio močvara i površina s oskudnom vegetacijom reduciran.

M. Hamzić, B. Fuerst-Bjeliš: Primjena prostorne i dijakronijsko-procesne analize razvoja krajolika na području Srednje Like (Hrvatska) od 1980. do 2012.

Rad prikazuje strukturna obilježja te proces i intenzitet promjene krajolika regije Srednje Like (Hrvatska) u tranzicijskom postsocijalističkom i poratnom razdoblju (1980.−2012.). Cilj je utvrditi zakonitosti i odnos promjene strukture krajolika te procesa i njihova intenziteta koji ih uzrokuju. Primjenom GIS metoda prostorne analize definirani su oblik, položaj i stanje uzoraka krajolika za promatrane godine. Dijakronijsko-procesna analiza, uz primjenu posebno razvijena pokazatelja − Indeksa Razvoja Krajolika (di), omogućila je da se utvrdi intenzitet procesa promjene pojedinih elemenata strukture krajolika. Krajolik je promatran kroz koncept zemljišnoga pokrova/načina korištenja zemljišta (LULC) te su u tu svrhu korišteni podatci baza podataka CORINE Land Cover za 1980. i 2012. Rezultati istraživanja pokazali su da je došlo do usitnjavanja i povećanja broja uzoraka uz istovremeno povećanje kompleksnosti i smanjivanje površine jezgre. Istodobno povećanje udjela rubnih dijelova utječe na pojačanu ranjivost na vanjske utjecaje i promjene. Potvrdila se prednost primjene Indeksa Razvoja Krajolika (di) u odnosu na standardnu komparaciju dvaju stanja ili sintetičke indekse jer je za svaku pojedinu pojavu/proces moguće utvrditi i intenzitet, što omogućuje dublju prostornovremenskumanalizu i bolje razumijevanje razvoja krajolika.

K. Mak, B. Fuerst-Bjeliš: Ružičasti prostori potrošnje: istraživački dosezi i perspektive

Ružičasti prostori potrošnje podrazumijevaju skup mjesta koja su kreirana i/ili koja se odlikuju visokim stupnjem otvorenosti prema LGBT zajednici. Istraživanja ružičaste potrošnje javljaju se 1990-ih godina, gotovo bez iznimke smještaju se u urbani kontekst, a geografski su ograničena uglavnom na prostore Angloamerike i Zapadne Europe. Kao ishodišna mjesta ružičaste potrošnje identificirani su noćni klubovi, no liberalizacijom društvenih odnosa u zemljama svjetskoga Sjevera ružičasti prostori potrošnje sve se više diversificiraju. Ipak, dominiraju mjesta zabave, a njima je posvećeno i najviše istraživačke pozornosti. Razmjerno je dobro istražen i sustav kupovine, uključujući upravljanje potrošnjom i tzv. rainbow washing, dok su proučavanja kulture i zdravlja u znatnom deficitu. Istraživanja ružičaste potrošnje obilježena su zajedničkim metodološkim problemima. Središnji je problem nepostojanje popisa LGBT osoba, čime je gotovo onemogućen bilo koji vid probabilističkoga uzrokovanja. Shodno tomu kvalitativna istraživanja, temeljena na metodama intervjua, razgovorima u fokus-grupama i geosemiotičkoj analizi, u novije vrijeme prevladavaju nad kvantitativnim istraživanjima.

A. Banda, A. Korjenić, E. Temimović, A. Čaušević: Metodološki koncept valorizacije geobaštine: Park prirode Blidinje – studija slučaja

U Bosni i Hercegovini nedostaje istraživanja na području valorizacije georaznolikosti, što je rezultiralo zanemarivanjem njezinih znanstvenih vrijednosti, ali i nedovoljnim razvojem geoturizma. Cilj je ovoga rada valorizirati odabrane geomorfolokalitete Parka prirode Blidinje s obzirom na njihovu geoturističku vrijednost. Primijenjeni metodološki koncept nastao je kao rezultat analize postojećih metodoloških koncepata valorizacije georaznolikosti, pri čemu su objedinjeni kriteriji za procjenu osnovne, dodane, zaštitne i turističke vrijednosti. Jedan od ciljeva rada jest i doprinos boljem razumijevanju i primjeni metodoloških koncepata turističke valorizacije, posebice u okviru zaštićenih prirodnih područja. Tijekom istraživanja izdvojena su 44 lokaliteta, a na osnovi rezultata preliminarne procjene kreirana je lista s ukupno 23 lokaliteta koji su valorizirani, od čega se njih osam izdvaja većom ocjenom od prosječne. Rezultati ovoga istraživanja upućuju na potencijal za razvoj ponude geoturizma PP Blidinje, čiji bi temelj trebali biti najbolje ocijenjeni geomorfolokaliteti.

I. Ivić, R. Vuk: Hrvatska metodika geografije i edukacijska geografija u posljednjih pet desetljeća

Metodika geografije razmjerno je mlada znanstvena disciplina unutar znanstvenoga polja geografije koja tek u posljednjih nekoliko desetljeća doživljava svoju punu znanstvenu afirmaciju. U prvim desetljećima znanstvena produkcija bila je usmjerena na radove koji primarno problematiziraju nastavu geografije, ali daljnji razvoj discipline upućuje na tendencije izdvajanja edukacijske geografije kao zasebna znanstvenoga sklopa i grane unutar navedenoga polja. S obzirom na navedeno stvara se potreba rekapitulacije znanstvene produkcije i najvažnijih spoznaja ove geografske znanstvene discipline u posljednjih pedeset godina. Pregled znanstvenih i znanstveno-stručnih radova metodike geografije i edukacijske geografije upućuje na svojevrsnu tematsku i metodološku promjenu paradigme koja počinje zahvaćati teme i objekte istraživanja znatno šire od učionice i nastave geografije. Primjetna promjena prevladavajućega znanstvenog interesa s pitanja kurikuluma i organizacije nastave prema istraživanjima ljudskih potencijala, organizacije obrazovne funkcije u prostoru te postignuća učenika upućuje na kontinuiran i stabilan razvoj.