Hrvatski geografski glasnik

HGG_79_01_Naslovna

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: CAB Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, Georef, Scopus, SAGE Urban Studies Abstracts

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 79 (1)

L. Slavuj Borčić, L. Šakaja: Kvaliteta života kao predmet geografskih istraživanja: osvrt na razvoj interesa i teorijskih modela istraživanja

Kvaliteta života složen je i višedimenzijski konstrukt, preširok da bi se mogao opisati jednostavno, stoga je nemoguće razviti jedinstvenu definiciju. Postizanje konsenzusa u definiranju kvalitete života svakako komplicira činjenica da se tim konceptom bavi niz disciplina. Geografija, ekonomija, medicina, sociologija, psihologija, antropologija, filozofija, marketing nalaze interes u proučavanju određenih aspekata kvalitete života. U moru pristupa proučavanju kvalitete života specifično geografski doprinos nije lako razaznati, tj. nije lako odrediti u kojim bi aspektima proučavanja kvalitete života geografski pristup mogao biti najplodniji. Cilj je ovoga rada pojasniti odlike geografskoga pristupa u proučavanju kvalitete života kroz raspravu o nastanku i razvoju interesa za tu problematiku u okviru geografije te kroz prikaz teorijskih modela istraživanja.

T. Jogun, K. Pavlek, T. Belić, S. Buhin, N. Malešić: Promjene zemljišnog pokrova u sjevernoj Hrvatskoj od 1981. do 2011. godine

Promjene zemljišnog pokrova vidljiv su odraz promjena u društvu, a važno ih je proučavati zbog njihovih potencijalno negativnih posljedica na okoliš i stanovništvo. Predmet su ovoga istraživanja promjene zemljišnog pokrova na području sjeverne Hrvatske (Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija) u razdoblju između 1981. i 2011. godine, tijekom kojega je došlo do velike promjene u društvenogospodarskom sustavu. Metode daljinskih istraživanja temeljene na digitalnim snimkama satelitskog sustava Landsat omogućile su nadziranu klasifikaciju zemljišnog pokrova u četiri klase: izgrađeno, poljoprivredno zemljište, prirodna vegetacija i voda. Najvažnijim procesima promjena pokazali su se porast udjela prirodne vegetacije i izgrađenog zemljišta te smanjenje udjela poljoprivrednih površina. Rezultati istraživanja pokazali su da se intenzitet promjena zemljišnog pokrova mijenjao ovisno o reljefnim obilježjima područja. Porast prirodne vegetacije bio je najintenzivniji u brežuljkastim područjima blagog i srednjeg nagiba te u polojima rijeka Drave i Mure. U gusto naseljenim ravničarskim područjima najčešći je bio porast izgrađenog zemljišta zbog utjecaja (sub)urbanizacije.

N. Glamuzina, I. Madžar, J. Putica: Regionalni aspekt suvremenoga turističkoga razvoja Bosne i Hercegovine

U članku su predstavljeni rezultati istraživanja geografske dimenzije suvremenoga turističkoga razvoja Bosne i Hercegovine na razini turističkih regija i općina koje tvore svaku regiju. Za potrebe ovoga rada napravljena je nova turističkogeografska regionalizacija Bosne i Hercegovine, a stupanj turističkoga razvoja analiziran je korištenjem dostupnih pokazatelja turističkoga prometa. Metodološki je pristup utemeljen na GIS analizi pomoću koje je izdvojeno pet stupnjeva turističke razvijenosti općina koje tvore pojedinu turističku regiju. Istraživanje pokazuje značajno odstupanje Hercegovine u odnosu na ostale turističke regije. To je posljedica valorizacije samo maloga broja hercegovačkih turističkih potencijala kao i turističkoga povezivanja sa susjednim hrvatskim primorjem. S druge strane, ostale regije obilježava vrlo slaba valorizacija brojnih turističkih potencijalnih faktora. Osim na državnoj razini koncentracija turističkoga prometa opaža se i na regionalnoj razini uslijed značajnijega turističkoga razvoja iznimno maloga broja odredišta.

I. Crljenko: Metoda klasifikacije u istraživanjima egzonima

Egzonimi su udomaćena imena stranih geografskih objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima); npr. Azija, Beč, Prag, Rim, Sejšeli. Važan su dio kulturnog nasljeđa i jezičnog identiteta zajednice koja ih je stvorila i održala. Njima se na međunarodnoj razini bavi Radna skupina za egzonime, koja djeluje unutar Skupine stručnjaka za geografska imena pri Ujedinjenim narodima. U hrvatskoj jezikoslovnoj i geografskoj znanstvenoj zajednici rijetki se istraživači bave proučavanjem egzonima. Osobito su malobrojne analize koje se temelje na velikom broju egzonima. Svrha je rada dati prilog njihovu obuhvatnijem proučavanju razvojem metode klasifikacije egzonima, a njegov je cilj izložiti moguće klasifikacije i uputiti na njihovu primjenu. Rezultati istraživanja egzonima s pomoću ove metode mogu se uspoređivati s rezultatima istih istraživanja drugdje. U Hrvatskoj su imena država postigla najviši stupanj normiranja pa su uzeta kao primjer primjene klasifikacije prema motivaciji imenovanja i tipologije prema načinu udomaćivanja geografskih imena u hrvatskom jeziku.

Advertisements