Hrvatski geografski glasnik

HGG_2020_01

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts, Hrčak

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 82 (1)

L. Slavuj Borčić: Kratki opskrbni lanci u Hrvatskoj – perspektiva ekoloških poljoprivrednih proizvođača uključenih u grupe solidarne razmjene

Alternativne mreže hrane počele su se razvijati u Hrvatskoj posljednjih deset godina po uzoru na slične inicijative iz svijeta. Izravnim povezivanjem potrošača s proizvođačima ekološke hrane zaobilaze se prekupci te se stvaraju kratki opskrbni lanci. U središtu zanimanja ovoga rada jest razvoj lokalnih sustava hrane koji nastaju djelovanjem i suradnjom grupa solidarne razmjene (GSR) s ekološkim poljoprivrednim proizvođačima. Provedeno istraživanje temelji se na kvalitativnoj metodologiji, odnosno polustrukturiranim intervjuima te metodi sudioničkoga opažanja. Provedeno je ukupno 15 intervjua s proizvođačima ekološke hrane. Rezultati istraživanja pokazuju da suradnja s GRS-ovima, odnosno distribucija proizvoda u kratkom opskrbnom lancu, ima niz prednosti za proizvođače. GRS-ovi omogućuju tržište za ekološke proizvode te osiguravaju poštene i stabilne cijene, izravno plaćanje proizvoda na isporuci (često i unaprijed) te veću autonomiju proizvođača. Osim materijalnih prednosti, to je sustav koji potiče jačanje društvenih veza i razvoj dugoročnoga odnosa s kupcima te sustav u kojem proizvođači osjećaju da ih potrošači cijene, poštuju i podupiru.

D. Mlinarić, I. Kljajić: Ranonovovjekovne okolišne i demografske promjene na dalmatinskom višestrukom pograničju: usporedba kartografskih i statističkih podataka

Članak pruža interdisciplinarni uvid u svjesno inicirane ekonomske i okolišne promjene na primjeru ranonovovjekovnoga pothvata privatnoga projekta isušivanja močvara na feudalnom posjedu Borelli u Vrani. Cilj usporedbe kartografskih i demografskih statističkih podataka bio je pronaći naznake promjena koje je okolišni zahvat izazvao te kvantificirati ekonomski, ekološki i demografski napredak u promatranim izvorima. Fokus je stavljen na pronalaženje konkretne veze između proširivanja obradivih površina isušivanjem i postupnoga sveukupnog razvitka Ravnih kotara. Pokušaj kvantitativne analize kartografskih izvora nije ponudio mjerljive rezultate, prije svega zbog kartometrijske i sadržajne neusporedivosti dostupnih izvora. Kvalitativna je analiza pokazala da je isušivanje močvara te bonifikacija potencijalno vrlo plodna tla, uz naseljavanje novih stočarskih poreznih obveznika u nepovoljnim okolnostima, predstavljalo tek jednu od pretpostavaka za demografski rast. S druge su strane mletačko-osmansko ratovanje i političko-vojni pritisci na duže vrijeme pretvorili Vranu, nekada plodnu žitnicu, u ekološki nestabilan, ekonomski i socijalno devastiran te demografski opustošen kraj.

I. Crljenko: Geografska imena kao tema istraživanja hrvatskih geografa

Geografska imena vlastita su imena geografskih objekata. Utemeljena su u prostoru koji imenuju pa su nositelji mnogih geografskih sadržaja. Pravilnim iščitavanjem mogu objasniti i uputiti na geografske pojave i procese. Stoga u posljednjim desetljećima postaju temom geografskih istraživanja. Svrha je rada predstaviti i ocijeniti odnos hrvatskih geografa prema toponimima. Pregledom hrvatske geografske literature o toponimima izdvojilo se više aspekata proučavanja toponima – jezikoslovni i pet geografskih (kartografski, političkogeografski, historijsko-geografski, kulturno-geografski, teorijsko-metodološki) – i dva pristupa u istraživanjima toponima (toponimi kao sredstvo za identifikaciju, komunikaciju i orijentaciju i kao izvor istraživanja). Uočeno je da se u posljednjih 120 godina toponimima ozbiljnije bavilo tek desetak hrvatskih geografa, što znači da nisu prepoznati kao relevantna istraživačka tema ni kao izvor podataka u istraživanjima. Primijećeno je da se tretman toponima u posljednjih dvadesetak godina poboljšava.

I. Marković Vukadin, M. Zovko, D. Krešić: Pregled i evaluacija postojećih međunarodnih sustava pokazatelja održivosti turizma

Kontinuiranim praćenjem održivosti stvara se potrebna informacijska osnova za učinkovito upravljanje razvojem turizma u željenom, održivom smjeru. Kako je održivost postala ključni izazov u razvoju kvalitetnih turističkih proizvoda, prije tridesetak godina počeli su se pojavljivati različiti sustavi pokazatelja održivosti. Okvir Svjetske turističke organizacije za procjenu održivosti zajedno sa sustavom ETIS Europske komisije prepoznaje se kao najvažniji i najutjecajniji, dok postoji velik broj novih sustava pokazatelja i skupova koji se uglavnom temelje na njihovu iskustvu. Međutim, unatoč postojećim sustavima dolazi do zabune jer se broj mogućih sustava, a time i broj pokazatelja, stalno povećava, bez jasno definirana okvira i obveze mjerenja. Obilje sustava, inicijativa i u konačnici projekata stvaraju zabludu i nemaju stvaran doprinos osnovnom znanju o stanju održivosti u destinaciji.