Hrvatski geografski glasnik

HGG_79_01_Naslovna

ISSN

tiskana inačica: 1331-5854
mrežna inačica: 1848-6401

Kontakt
Hrvatski geografski glasnik
Marulićev trg 19/2
pp 595
10000 Zagreb
hgd@geog.pmf.hr

Časopis objavljuje rezultate izvornih teorijskih i empirijskih istraživanja, pregledne članke iz svih geografskih disciplina kao i prostorno orijentirane članke iz geoznanosti, drugih srodnih znanosti te interdisciplinarne članke. Poseban naglasak daje se člancima koji obrađuju prostor Hrvatske, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe, kao i onima koji se naslanjaju na prethodna istraživanja i tematiku objavljenu u Hrvatskome geografskom glasniku. Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopis članka recenziraju dva recenzenta.

Časopis se registrira ili referira u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus, Cab Abstracts, CSA Sociological Abstracts, Current Geographical Publications, EBSCO Academic Search Complete, Geobase, SAGE Urban Studies Abstracts

Znanstvena područja: Interdisciplinarno područje znanosti (polje – geografija) te srodna područja prirodnih-geoznanstvenih i društveno-humanističkih znanosti.

Posljednji broj: Hrvatski geografski glasnik 79 (2)

A. Vlăduţ, N. Nikolova, M. Licurici: Procjena aridnosti za južnu Rumunjsku i sjevernu Bugarsku

Zbog porasta temperature, promjenljivosti količine padalina te sve većega pritiska socioekonomskih čimbenika procjene suša i aridnosti postale su važna pitanja na globalnoj razini. Južna Rumunjska i sjeverna Bugarska u objema su zemljama najintenzivnije iskorištavana poljoprivredna područja. Najčešće korišteni pokazatelji aridnosti pokazali su sličnu prostornu raspodjelu. Područja najviše zahvaćena aridnošću obuhvaćaju deltu Dunava, crnomorsku obalu i dio naplavne ravni Dunava (De Martonneov indeks aridnosti, Gaussenova korelacija, Seljaninovljev hidrotermalni koeficijent). Pearsonov koeficijent korelacije pokazao je značajne statističke korelacije među primijenjenim indeksima, osim za Pinnin kombinirani indeks, čije su vrijednosti korelacije bile između 0,69 (Ip/IE) i 0,74 (Ip/HTC).

H. Grofelnik: Lokalni plavi vodni otisak turizma na otocima Cresu i Lošinju

Rad prikazuje određivanje lokalnoga plavog vodnog otiska na otocima Cresu i Lošinju (Sjeverni Jadran, Republika Hrvatska). U radu je u obliku studije slučaja izdvojeno opterećenje okoliša crpljenjem vode iz Vranskog jezera za potrebe stanovništva i gospodarstva prisutnog na cresko-lošinjskom otočju. Hipoteza na kojoj se zasniva rad tvrdi kako je lokalni plavi vodni otisak dominantno pod utjecajem turizma i pokazuje godišnje oscilacije usko povezane s brojem turista i nerezidenata na otocima. U opterećenju okoliša izdvojeni su lokalni plavi vodni otisci rezidentnoga stanovništva kao i otisak nerezidenata i turista na otocima. Za provjeru i usporedbu rezultati za otoke Cres i Lošinj stavljeni su u odnos sa sličnim turističkim regijama na području Hrvatske (Crikvenica) i Španjolske (Mallorca). Rad na teorijskoj razini aktualizira izdvajanje parcijalnih turističkih otisaka, dok na praktičnoj razini donosi izračun lokalnoga plavog vodnog otisaka kao podloge za kreiranje održivih razvojnih strategija i prostornih planova utemeljenih na stvarnim utjecajima ljudskoga djelovanja na okoliš.

D. Pejnović, P. Radeljak Kaufmann, A. Lukić: Utjecaj zadrugarstva na regionalni i ruralni razvoj Hrvatske

U radu su pobliže istraženi teritorijalna kohezija i politika ruralnoga razvoja Europske unije, regionalne razlike u razvijenosti zadrugarstva te njegov prostorno diferenciran utjecaj na socijalno-ekonomski razvoj Hrvatske. Rezultati potvrđuju važnost zadrugarstva kao čimbenika teritorijalne kohezije te visok stupanj pozitivne korelacije između zaostajanja u regionalnom odnosno ruralnom razvoju i razvijenosti zadružnoga sektora. Zadrugarstvo najviše utječe na regionalni razvoj u Južnoj Hrvatskoj, tj. Dalmaciji (posebno na socijalni razvoj) i Istočnoj Hrvatskoj (posebno na gospodarski razvoj). Najveći utjecaj na ruralni razvoj zadrugarstvo ima u županijama s najvećim udjelom jedinica lokalne samouprave (upravnih gradova i općina) s indeksom razvijenosti ispod 75 % državnoga prosjeka, prije svega u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

T. Pleić, M. Jakovčić: Utjecaj prometne povezanosti na školski uspjeh srednjoškolaca: primjer Srednje škole Donji Miholjac, Hrvatska

U radu se problematizira utjecaj prometne povezanosti kao jednoga od prediktora školskoga uspjeha na primjeru učenika putnika Srednje škole Donji Miholjac. Istraživanje je provedeno u travnju 2016. godine metodom anketiranja, dnevnika putovanja i intervjua učenika. Rezultati ankete uspoređeni su s podacima o školskom uspjehu učenika 2015./2016. Istraživanje je pokazalo da postoje razlike između uspjeha stacionarnih učenika i učenika putnika, pri čemu se ne marginalizira utjecaj i ostalih čimbenika. Glavni problemi koji se vezuju uz promet i školski uspjeh su neusklađenost voznoga reda i rasporeda sati, čime učenici putnici imaju velik utrošak vremena u odnosu na stacionirane, te neplaniranje prometnih pravaca javnoga prijevoza prema potrebama učenika putnika, što produljuje putovanje. Iako egzaktni podaci pokazuju razlike u uspjehu, učenici putnici ne smatraju da svakodnevna cirkulacija ima značajniji odraz na njihov školski uspjeh.

Advertisements